106 captures
15 Dec 2005 - 13 Jan 2026
Apr MAY Jun
24
2012 2013 2014
success
fail

About this capture

COLLECTED BY

Organization: Internet Archive

The Internet Archive discovers and captures web pages through many different web crawls. At any given time several distinct crawls are running, some for months, and some every day or longer. View the web archive through the Wayback Machine.

Collection: Wide Crawl started April 2013

Web wide crawl with initial seedlist and crawler configuration from April 2013.
TIMESTAMPS

The Wayback Machine - http://web.archive.org/web/20130524124904/http://sh.wikipedia.org/wiki/Atena
 



Atena

 

Izvor: Wikipedia
 

Skoči na - Скочи на: navigacija- навигација, pretraga - претрага  
Za ostala značenja v. Atena (razvrstavanje).
Atena
Αθήνα
Atena, Akropola
Atena, Akropola
Koordinate: 37°58′N 23°43′W / 37.967, -23.717
Država Flag of Greece.svg Grčka
Vlast
 - Gradonačelnik Nikitas Kaklamanis (Nova demokratija)
Površina
 - Urbano područje 39 km²
 - Područje utjecaja 412 km²
Stanovništvo (2001.)
 - Urbano područje 745,514
 - Urbana gustoća 19,133 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 3,761,810
 - Gustoća područja utjecaja 9,137 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 10x xx, 11x xx, 120 xx
Pozivni broj 210, 211, 212
Službena stranica www.cityofathens.gr
Karta

Položaj Atene u Grčkoj


Položaj Atene u Grčkoj

Atena ili Atina (grč. Αθήνα) je glavni grad Grčke, a takođe i glavni grad Periferije Atika. Kozmopolitski, moderni grad Atena je takođe poznata po tome, što je za antike bio moćni grad-država i vrlo važan centar obrazovanja toga doba. Ime je dobio po grčkoj božici mudrosti, Ateni. U antičkoj grčkoj, Atinu su zvali Atinai (Αθήναι, množina od Atenu), i u 19. vijeku ovo ime je formalno usvojeno kao formalno ime grada. Od oficijalnog napuštanja katarevuškog grčkogu70-tim godinama 20. vijeka, popularni naziv Atena je postao oficijalno ime grada. Atena ima populaciju od oko 770.000, dok je veće metropolsko područije ima oko 3.7 miliona ljudi. Trenutno se grad (metropolitanski) širi ka istoku.

Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. vijeka prije Krista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela itd. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture.

Sadržaj/Садржај

Historija [uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Atene


Historija Atene predstavlja jednu od najdužih historija nekog grada u Evropi i svijetu. Područje Atene je bilo stalno nastanjeno preko 4500 godina, a u 1. milenijumu pne. je postalo vodeći grad antičke Grčke. Kulturna dostignuća Atene u 5. vijeku pne. se smatraju temeljima zapadne civilizacije. U srednjem vijeku je važnost grada počela opadati, da bi došlo do oporavka pod Bizantom, kao i relativnog prosperiteta za vrijeme križarski ratova. Pod Otomanskim Carstvom se beleži još jedan dugi period opadanja, koji je završen u 19. vijeku kada Atena postaje prijestolnicom nezavisne grčke države.

Klima [uredi - уреди]

U Atini vlada semiaridna klima (Köppenova klasifikacija klime: BSh) sa velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom leta, one su retke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.

Proleće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledanje grada i za sve druge aktivnosti napolju. Leta mogu biti izuzetno topla. Prosečna najviša dnevna temperatura u Julu je 33.5 °C.

Najviša dnevna temperatura je bila 48 °C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5.8 °C u Nea Filadelfiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7.9 °C

Kultura [uredi - уреди]

Arheološko udruženje [uredi - уреди]

Nacionalni Arheološki muzej Atine.
Kula krila Atine.

Grad je jedan od svetskih glavnih centara za arheološka istraživanja. Osim nacionalnih institucija, kao što su Atinski univerzitet, Arheološko društvo Atine, nekoliko arheoloških muzeja, uključujući Naciolani Arheološki Muzej Atine, Vizantijski muzej, kao i muzeje Akropolja i drugih. Atina ima više od dvanaest arheoloških biblioteka i tri specijalizovane arheološke laboratorije i u njoj se, na godišnjem nivou, događaju svakodnevni seminari i konferencije, kao i mnogo arheoloških izložbi.

Turizam [uredi - уреди]

Atina je popularna destinacija za putnike. Grčka vlada, uz pomoć EU je tokom prošle decenije uradila velike infrastrukturalne projekte, pa su se gradska infrastruktura i socijalni običaji popravili.

Zabava [uredi - уреди]

Atina je domaćin 148 pozorišta, više nego bilo koji grad u svetu, uključujući i poznati antički Herodotski Atikus Teatar, dom Atinskog festivala, koji se dešava od maja od oktobra svake godine. Atina, takođe, ima dosta romantičnih, otvorenih bioskopa. Grad podržava i veliki broj muzičkih prostora, uključujući i Atinsku koncertnu dvoranu, poznatiju kao "Megaron Musikis", koja okuplja poznate svetske zmetnike svake godine.

Sportovi [uredi - уреди]

Atina ima dugu tradiciju u sportovima i sportskim događajima, tako što je domaćin mnogim važnim klubovima u grčkim sportovima i tako što ima veliki broj sportskih oprema. Grad je bio domaćin i nekoliko sportskih događaja u međunarodnim znamenitostima.

Atina je održala Letnje Olimpijske Igre dvaput, prvu put 1896. a drugi put 2004.godine. Najveći stadijum u Grčkoj ugostio je dva finala UEFA Liga šampiona, 1994. i 2007. godine. Drugi veliki stadijum u Atini, koji se nalazi u regiji Pireusa, je Karaiskakis Stadijum, održao je 1971. godine UEFA Kup Pobednika. Atina je održala i finale Evrolige tri puta, prvo 1985. godine, drugo 1993, oba u Mir i Prijateljstvo Stadijumu, poznatijem kao SEF, jednom od najvećim i najatraktivnijih arena u Evropi, i treće 2007. u Olimpijskoj Unutrašnjoj Hali. Veliki broj događaja u drugim sportovima, kao što su atletika, vaterpolo, odbojka, su takođe održani u gradskim prostorima.

Atina je domaćin i tri prestižna Evropska multi-sportska kluba: Olimpijakosa, Panatinaikosa i AEK Atina. U fudbalu, Olimpijakos ima prednost u domaćim takmičenjima, Panatinaiakos je ušao 1971. godine u finale Evropskog Kupa, dok je AEK Atina član velike trojke. Ovi klubovi imaju ugledne košarkaške odeljke; Panatinaikos je među vodećim Evropskim košarkaškim klubovima osvojio Evroligu pet puta, Olimpijakosje1997. bio šampion Evro lige, a AEK Atina je bio prvi grčki tim koji je osvojio Evropski pehar u timskim sportovima. Drugi klubovi sa velikom tradicijom u sportovima u Atini su Panionios, Panelinios, Etnikos Pireus i Marusi. Atinski klubovi su načinili značajne domaće i internacionalne uspehe do sad u svim sportovima.

Atinska regija obuhvata raznovrske terene, značajna brdaiplanine koje se izdižu oko grada, i Atina je jedini veliki grad u Evropi koji je prepolovljen planinskim vencem. Četiri planinska venca se šire kroz gradske granice i hiljadama kilometara kroz grad i susedne regije i tako omogućavaju veliki i prostrani prostor za šetnje i vožnju bicikla. Izvan Atine se nalaze raznovrsni predeli za aktivnosti u prirodi koji su dostupni i popularni, kao što su skijanje, planinarenje, jedriličarstvo i jedrenje na vetru. Brojni klubovi nude ovakve sportove.

Zanimljivosti [uredi - уреди]

Atina je bila domaćin ljetnih olimpijskih igara 1896. te od 13. - 29. augusta 2004. godine.


Dobavljeno iz "http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Atena&oldid=1459387" 

Kategorija: 
Atena
 

Navigacijski meni

 

Lični/osobni alati



Napraviti novi nalog/Направити нови налог
Prijavi me - Пријави ме
 



Imenski prostori



Članak/Чланак

Rasprava/Разговор
 


Varijante








Pregledi



Čitaj

Uredi

Pregled historije
 


Akcije












Orijentacija-Оријентација




Početna strana/Почетна страна

Izabrani članci/Изабрани чланци

Nedavne izmjene / Скорашње измене

Slučajna stranica / Случајна страница
 



interakcija - интеракција




Pomoć/Помоћ

Pijaca/Пијаца

Portal zajednice/Портал заједнице
 



Ispis/извоз




Napravi knjigu

Preuzmi kao PDF

Za štampanje/За штампање
 



Alatke-Алатке




Što vodi ovdje/Шта води овде?

Srodne izmjene

Posebno/Посебно

Verzije članka/Верзије чланка

Informacije o stranici

Citiraj ovaj članak
 



Drugi jezici-Други језици




Afrikaans

Alemannisch



Aragonés

Ænglisc

العربية

ܐܪܡܝܐ

مصرى

Asturianu

Azərbaycanca

Башҡортса

Boarisch

Žemaitėška

Беларуская

Беларуская (тарашкевіца)

Български





Brezhoneg

Bosanski

Català

Cebuano

کوردی

Corsu

Qırımtatarca

Česky

Словѣ́ньскъ / 

Чӑвашла

Cymraeg

Dansk

Deutsch

Zazaki

Ελληνικά

English

Esperanto

Español

Eesti

Euskara

Estremeñu

فارسی

Suomi

Võro

Føroyskt

Français

Arpetan

Nordfriisk

Frysk

Gaeilge

Gagauz



Gàidhlig

Galego

Avañe'

Gaelg

Hawai`i

עברית

ि

Fiji Hindi

Hrvatski

Hornjoserbsce

Kreyòl ayisyen

Magyar

Հայերեն

Interlingua

Bahasa Indonesia

Interlingue

Ilokano

Ido

Íslenska

Italiano



Lojban

Basa Jawa



Адыгэбзэ

Қазақша





Къарачай-малкъар

Kurdî

Коми

Kernowek

Latina

Ladino

Lëtzebuergesch

Лезги

Limburgs

Ligure

Lumbaart

Lingála

Lietuvių

Latviešu

Мокшень

Māori

Македонски



Монгол



Bahasa Melayu

Malti

Mirandés



Nāhuatl

Nnapulitano

Plattdüütsch

 

Nederlands

Norsk nynorsk

Norsk bokmål

Novial

Occitan

ି

Ирон



Kapampangan

Polski

Piemontèis

پنجابی

Ποντιακά

Português

Runa Simi

Română

Armãneashce

Tarandíne

Русский

Русиньскый

Саха тыла

Sardu

Sicilianu

Scots

Sámegiella

Simple English

Slovenčina

Slovenščina

Shqip

Српски / srpski

Seeltersk

Svenska

Kiswahili

Ślůnski

ி





Türkmençe

Tagalog

Türkçe

Татарча/tatarça

Twi

Удмурт

ئۇيغۇرچە / Uyghurche

Українська

اردو

Oʻzbekcha

Vèneto

Vepsän kel

Tiếng Vit

Volapük

Walon

Winaray

Wolof



ייִדיש

Yorùbá

Zeêuws



Bân-lâm-gú



IsiZulu

Edit links
 





Ova stranica je zadnji put izmijenjena 01:31, 8 ožujak-март 2013.

Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom; dodatni uslovi se mogu primijeniti. Za detalje pogledajte uslove korištenja.
 


Politika privatnosti - Политика приватности

O Wikipediji - О Википедији

Odricanje odgovornosti - Одрицање одговорности

Mobile view
 


Wikimedia Foundation
Powered by MediaWiki